Visoke kamatne stope stambenih kredita premašuju neto prihod od najma

06.11.2023

Visoke kamatne stope stambenih kredita premašuju neto prihod od najma, što mnogima otežava kupnju vlastitog stambenog prostora. Ulaganje u nekretnine za najam, koje je bilo najpopularnije među Hrvatima, sada gubi svoju privlačnost. Klara Matić, voditeljica odjela za investicijske transakcije u Colliersu, objasnila je da su trenutno prosječne kamatne stope na stambene kredite premašile prihode od najma stanova. Kamatne stope su prosječno oko četiri posto, dok je neto prihod od najma stanova na zagrebačkom tržištu u prosjeku oko tri posto. To znači da je ulaganje u nekretnine s financijskom polugom postalo manje privlačno.

Prije rasta kamatnih stopa prije nešto više od godinu dana, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj bila je 2,26 %. S povećanjem na oko četiri posto došlo je do znatnog povećanja mjesečnih rata kredita. Na primjer, za kredit od 200 tisuća eura uzet na 20 godina, mjesečna anuitetna rata prije godinu dana iznosila je 1036 eura, dok je danas veća za otprilike 175 eura.

Neto prihod od najma trenutno se kreće između tri i pet posto za većinu nekretnina u dugoročnom ili kratkoročnom najmu u cijeloj zemlji, ako gledamo omjer neto prihoda od najma i cijena nekretnina. Dugo vremena, prihod od najma bio je nekoliko postotnih bodova iznad kamatnih stopa. Također, u posljednjim godinama dogodila se i značajna aprecijacija, pa su investitori u nekretnine mogli ostvariti odličan ukupan povrat. No, brži rast cijena nekretnina u odnosu na njihov najam komplicira tu računicu.

Visoke kamatne stope stambenih kredita premašuju neto prihod od najma:

“S obzirom na brzi rast cijena nekretnina u usporedbi s najmom, prihod od najma je pao. Sada se pojavljuje i rast kamatnih stopa, što smanjuje privlačnost ulaganja u nekretnine i istovremeno povećava privlačnost ulaganja u druge oblike imovine koje su povećale svoje prinose kako bi privukle investitore, kao što su obveznice.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj prelazi iz razdoblja rasta u fazu usporavanja, i nije realno očekivati daljnji značajan rast cijena ili aprecijaciju u kratkom ili srednjem roku. Stoga se očekuje da će u nadolazećem razdoblju dio ljudi s viškom sredstava umjesto nekretnina birati pasivnije oblike ulaganja s istim ili višim prinosima”, zaključila je Klara Matić.