Trošak otplate stambenih kredita se povećava

13.06.2022

Trošak otplate stambenih kredita povećava se zbog sveukupne teške gospodarske situacije na koju negativno utječu inflacija i rat u Ukrajini. Ipak, prema HNB-u, financijski sektor Hrvatske s Rusijom zapravo nema izravnu vezu pa posljedice sukoba u Ukrajini hrvatsko gospodarstvo osjeća putem kretanja na globalnom tržištu energenata i sirovina. Prema analizi Hrvatske narodne banke, poduzeća u Hrvatskoj osobito su opterećena kolebljivim cijenama (pretežito energenata) što dovodi do poslovanja na granici tehničke učinkovitosti.

Također, još je jedan veliki problem za građane ubrzanje inflacije potrošačkih cijena radi kojih većina kućanstava već sada osjeća veliki pad svoje kupovne moći. Realni dohodak kućanstava dodatno je oslabio pa to utječe i na sposobnost otplate kredita. Osim toga, očekivano je pooštravanje monetarne politike i podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banki. Veće kamatne stope značit će i povećanje cijenu eventualnog novog zaduživanja, ali i trošak otplate stambenih kredita (i drugih kredita) za dužnike s promjenjivim kamatnim stopama.

Trošak otplate stambenih kredita diže se godišnje za oko 1.800 kn

Iz HNB-a kažu da se rast referentnih kamatnih stopa (sukladno tome povećanje financijskih troškova) ponajviše odnosi na dužnike koji imaju kredite odobrene uz promjenjive stope, odnosno kojima je razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope značajno kraće od dospijeća. Nemoguće je predvidjeti točan trenutak porasta referentnih kamatnih stopa na domaćem tržištu, ali je poprilično sigurnoda će do njega doći u srednjoročnom razdoblju. HNB navodi da u usporedbi s gotovinskim nenamjenskim kreditima, stambeni krediti u pravilu sadržavaju više iznose preostale glavnice, dulje dospijeće i u pravilu su vezani uz promjenjive kamatne stope, odnosno one koje su fiksne u razdoblju kraćem od dospijeća.

Trošak otplate stambenih kredita:

Uz pretpostavljeni porast kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, nominalni porast troška otplate stambenog kredita prosječno bi godišnje iznosio oko 900 kuna, a gotovinskog nenamjenskog za prosječno oko 200 kuna.

Troškovi stambenih kredita godišnje bi trebali porasti u prosjeku oko 1 800 kn, a gotovinskih oko 400 kn ako uzmemo u obzir porast kamatne stope za 1 postotni bod. Središnja banka procjenjuje da bi otprilike polovina dužnika novoodobrenih stambenih kredita osjetila rast troška nešto viši od 1 400 kn godišnje. Ako bi porast kamatnih stopa bio za 2 postotna boda, porast troška otplate bi u prosjeku iznosio oko 3 700 kn za stambene, a oko 800 kn za gotovinske nenamjenske kredite.

Dobre su vijesti da bi se povećanjem kamatnih stopa mogli ublažiti rizici koji su jačali tijekom dugotrajnog razdoblja niskih kamatnih stopa (snažno zaduživanje privatnog sektora, niska profitabilnost banki, potraga za rizičnim alternativnim oblicima ulaganja koji nude više stope povrata). Konačno, očekivani ulazak u eurozonu otklanja valutni rizik i trebao bi ublažiti moguće učinke porasta kamatnih stopa.