Europske zemlje moraju pronaći modele za reguliranje tržišta stambenih nekretnina

03.07.2023

Europske zemlje moraju pronaći modele za reguliranje tržišta stambenih nekretnina

03.07.2023

Postoji hitna potreba za namjenskom stambenom infrastrukturom, a europske zemlje moraju pronaći modele za reguliranje tržišta stambenih nekretnina i divljanja cijena. To je posebno važno kako bi se osiguralo pravo na stanovanje sve većem broju mladih ljudi i obitelji koje si to ne mogu priuštiti. Hrvatska posebno zahtijeva hitnu pozornost prema stambenoj infrastrukturi, uključujući strategiju, zakonodavstvo i državne agencije. Ministarstvo graditeljstva i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) nedavno su organizirali skup o stambenoj politici na kojem su se sudionici jednoglasno složili o nužnosti takve infrastrukture, kao dijela stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.

Vladina inicijativa ima za cilj omogućiti pristupačno, udobno i kvalitetno stanovanje građanima, s fokusom na povećanu energetsku učinkovitost i arhitektonske standarde. Prepoznajući stanovanje kao temeljnu ljudsku potrebu, polazna načela stambene politike Republike Hrvatske naglašavaju važnost doma kao temelja stabilnosti pojedinca i obitelji, socijalnog i emocionalnog blagostanja, pa čak i integracije poslovnog i privatnog života.

Međutim, trenutna tržišna ponuda ne zadovoljava stambene potrebe, a cijene stambenih nekretnina nastavljaju rasti. Geografska i gospodarska heterogenost Hrvatske dodatno otežava razvoj stambene politike.

Europske zemlje moraju pronaći modele za reguliranje tržišta stambenih nekretnina:

Prema podacima iz Dugoročne strategije obnove fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine, 97,28 % naseljenih stambenih jedinica koje se koriste za trajno stanovanje u privatnom je vlasništvu, dok 2,72 %pripada drugim oblicima vlasništva.

Povećanje troškova stanovanja diljem Europske unije dvostruko je veće od povećanja prihoda građana tijekom godine dana, što stanovanje čini manje pristupačnim i ograničava mogućnosti ulaganja velikim investitorima. Stoga bi, kao dugoročnu mjeru, vlade EU trebale dati prioritet pronalaženju načina za reguliranje tržišta i cijena nekretnina. Kratkoročno, država bi trebala izdvojiti sredstva za stambeno zbrinjavanje i pružiti podršku najugroženijim segmentima društva, predlaže Orna Rosenfeld, stručnjakinja za stambena pitanja i savjetnica Europske komisije.

Arhitekt Damir Rako ističe potrebu da Hrvatska pronađe rješenje za mlade obitelji, a kao potencijalno polazište predlaže osnivanje državne agencije za stambeno zbrinjavanje. Za razliku od Hrvatske, Slovenija već ima stambenu strategiju, zakonodavstvo i državna tijela, što dovodi do većeg zadovoljstva građana kvalitetom stanovanja. Istraživanje koje je provela Anđeline Svirčić s Instituta za društvena istraživanja Hrvatske i Slovenije pokazuje da su Slovenci općenito zadovoljniji svojim stambenim uvjetima, uključujući stanove, zgrade i susjedstva, u odnosu na Hrvate. Zanimljivo, građani Ljubljane i Zagreba izražavaju veće zadovoljstvo starijim četvrtima i zgradama, dok je zadovoljstvo novogradnjom veće u manjim gradovima poput Rijeke.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu ističe snažnu povezanost kratkoročnih najmova u turizmu s cijenama nekretnina, što pridonosi sve manjoj dostupnosti stanova. Ovaj problem seže izvan Hrvatske i utječe na druge zemlje u razvoju turizma. Vizek naglašava važnost reguliranja korištenja stambenog fonda, jer je težnja investitora za većim prinosima transformirala stambene nekretnine iz nelikvidne imovine u likvidnu. Ova situacija, pod utjecajem moći kapitala koji traži prinos, zahtijeva pažljivo razmatranje i učinkovitu regulaciju diljem Europe.