Cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu iznad prosjeka EU

09.10.2024

Cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu iznad prosjeka EU

09.10.2024

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje nezaustavljivo divljaju i danas rastu iznad prosjeka Europske Unije što poprilično zabrinjava građane. Cijene stanova i kuća u Hrvatskoj porasle su u drugom tromjesečju 2024. godine za 4,3% u odnosu na prva tri mjeseca iste godine. U odnosu na prošlu godinu, prosječne cijene nekretnina bile su više za 10%.

Nekretnine u Hrvatskoj tako i dalje poskupljuju brže od prosjeka u Europskoj uniji i eurozoni. Od svih zemalja u eurozoni, Hrvatska je u razdoblju od travnja do lipnja imala najveći godišnji rast cijena. U prvih šest mjeseci 2024. prosječna cijena jednog kvadratnog metra novog stana u Hrvatskoj bila je 2.377 eura. U Zagrebu je ta cijena iznosila 2.830 eura, što je 7,9% više nego prošle godine, dok je u ostalim mjestima cijena iznosila 2.059 eura, što je porast od 7,5%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene stanova i kuća u Hrvatskoj u posljednje vrijeme rastu tolikom brzinom da postaju nedostižne za većinu prosječnih građana. Sve veća potražnja, niska ponuda i rastući troškovi gradnje pridonose kontinuiranom rastu cijena, što stvara ozbiljne izazove za one koji žele kupiti nekretninu. Kupnja stana ili kuće sada je gotovo nemoguća bez uzimanja stambenog kredita, a i to je postalo teško ostvarivo za mnoge. Kreditiranje na dugi niz godina, često i do 30 godina, jedina je opcija za većinu ljudi koji žele riješiti stambeno pitanje, no čak ni to nije dostupno svima. Banke sve strože postavljaju uvjete za dobivanje kredita, a kamatne stope, iako još uvijek relativno niske, također postupno rastu, što dodatno otežava situaciju.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj :

Uz to, ulazak Hrvatske u eurozonu i prelazak na euro početkom 2023. godine dodatno je utjecao na kupovnu moć građana.

Iako je uvođenje eura donijelo određene prednosti, poput stabilnosti cijena i lakšeg poslovanja unutar Europske unije, mnogi građani su osjetili negativan utjecaj. Plaće nisu pratile porast troškova života, pa se razlika između prihoda i troškova, uključujući cijene nekretnina, povećala. To je dovelo do toga da mnogi Hrvati jednostavno ne mogu pratiti rast cijena, niti uz pomoć kredita.

Očekuje se da će država morati poduzeti određene mjere kako bi riješila ovaj problem, bilo kroz poticajne programe za mlade obitelji, povećanje dostupnosti subvencioniranih stambenih kredita ili poticanje izgradnje povoljnijih stanova. Bez sustavnog rješenja, tržište nekretnina ostat će nedostupno prosječnim građanima, dok će mnogi ostati u nemogućnosti da osiguraju vlastiti dom.