Velik rast potražnje gotovinskih kredita

29.01.2024

Rast potražnje gotovinskih kredita odražava se u iznosu od 700 milijuna eura više nego što je zabilježeno u istom mjesecu prethodne godine. Iako postoji nezadovoljstvo koeficijentima, propali pregovori i prijetnje štrajkovima, čini se da je pitanje plaća u politici obilježeno više raspravama o raspodjeli nego suštinskim problemima. Važno je napomenuti da perspektiva rasta plaća potiče optimizam potrošača, što je dodatno naglašeno visokom stopom rasta maloprodaje u Hrvatskoj prema Eurostatovim podacima – čak 6,4 % u studenome. Dok mnoge europske zemlje suočavaju se s pesimizmom i opadanjem potrošnje (s prosječnim padom od jedan posto u EU), hrvatska kućanstva izgleda da su iznimka, iskazujući snažnu sklonost kupnji.

U nastojanju da ostvare svoje potrebe, hrvatski građani sve više posežu za kreditima, s posebnim naglaskom na nenamjenskim gotovinskim kreditima. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ti krediti bilježe rast od oko 10 %, što znači povećanje od čak 700 milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. HNB objašnjava ovaj trend rastom plaća, porastom zaposlenosti i pozitivnim sentimentom potrošača. Ovaj dinamičan ekonomski kontekst sugerira da građani Hrvatske i dalje ostaju optimistični i spremni na financijske angažmane unatoč izazovima u politici plaća.

Financijski stručnjak Zoran Balija objašnjava snažan porast potražnje za gotovinskim kreditima kroz povijesni kontekst. Prije deset godina, namjenski krediti su bili ograničeni na iznos od dvadeset tisuća eura, a ta granica je kasnije povećana na trideset tisuća, trenutno se nalazi na četrdeset tisuća, s najavama da će dalje rasti do pedeset tisuća eura. Balija ističe da ljudi često biraju ono što im je trenutno dostupno. S obzirom na rast cijena i želje za novim automobilom, poboljšanim životnim standardom te uređenjem nekretnina, nenamjenski krediti postaju privlačan izbor, pružajući jednostavniju opciju za financiranje tih potreba.

Velik rast potražnje gotovinskih kredita:

Često se nadamo da će uvijek doći bolji dani i da će naši prihodi rasti zajedno s povećanjem cijena, no često se suočavamo s razočaranjem jer to nije uvijek slučaj. Ključna zamka u cijeloj priči leži u nesigurnosti posla, jer ono što je nekada bilo smatrano sigurnim sada više nije.

“Privlačnost malih iznosa otplate zapravo je zamka koja nas može uvući u nenamjenski kredit. S druge strane, često se dogodi da se svakih pet do sedam godina suočimo s potrebom za nečim novim ili, jednostavno rečeno, refinanciranjem postojećeg. To rezultira povećanjem razlike i stvaranjem začaranog kruga. Želja za udobnijim životom i vožnjom boljeg automobila često nas potiče na financijske odluke koje imaju dugoročne posljedice“, naglašava Balija.

Važno je s oprezom pristupiti zaduživanju, budući da ono zahtijeva povrat nakon podizanja. Stoga je ključno pažljivo planirati sve aspekte financija. Unatoč izazovima u predviđanju sigurnosti posla, trebali bismo temeljiti naše financijske odluke na realnosti te pažljivo razmotriti hoćemo li biti u mogućnosti podignuto vratiti. Upravljanje proračunom i postavljanje realnih očekivanja ključni su elementi u osiguravanju dugoročne financijske stabilnosti i izbjegavanju nepotrebnih izazova.