Urbani razvojni fond kombinira kredit i bespovratna sredstva

08.04.2024

Urbani razvojni fond je dugo očekivani financijski instrument predstavljen na konferenciji “Urbana agenda za Hrvatsku“. Zahvaljujući tom alatu, prvi put je moguće kombinirati kreditiranje s javnim projektima infrastrukture, obogaćujući ih komercijalnim inicijativama kako bi se osiguralo generiranje prihoda potrebnog za podršku investicijama i pokriće troškova održavanja. Dok se bespovratna europska sredstva uglavnom koriste za projekte s visokom društvenom vrijednošću, ITU mehanizam pruža mogućnost financiranja i projekata s komercijalnim potencijalom.

Održivost projekta je ključna. Projekti moraju biti financijski održivi, potičući investicije u različite vrste infrastrukture poput višenamjenskih prostora, sportskih objekata, turističkih atrakcija te društveno-kulturnih i poslovnih centara. Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, izjavio je da je putem ITU mehanizma već osigurano 680 milijuna eura za gradove i urbanizaciju diljem Hrvatske, s novcem ravnomjerno raspoređenim po svim dijelovima zemlje.

“Oni su dobili snažan alat za financiranje svojih projekata i razvojnih strategija kako bi postali zeleniji, održiviji i tehnološki napredniji u budućnosti.

To će rezultirati s više od 250 projekata diljem naših gradova. Ovo je već osigurano i dogovoreno, a sada smo uspjeli razviti ovaj novi instrument u suradnji s našim partnerom, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR)”, rekao je Erlić. Ministar naglašava da je prvi put stvoren financijski instrument koji kombinira bespovratna i kreditna sredstva, što smatra velikom prednošću i privlačnošću, budući da je postojalo mnogo upita lokalnih samouprava za takvo nešto.

Urbani razvojni fond:

Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, istaknuo je da je novi financijski alat osmišljen za podršku širokom spektru korisnika, uključujući lokalne uprave, općine, gradove, županije te trgovačka društva, agencije ili institucije u vlasništvu lokalnih uprava ili države. Financijska sredstva će se koristiti putem smanjenja dijela glavnice kredita, što će biti poticaj za dodatna ulaganja.

Josip Pavković, član Uprave HBOR-a, dodao je da će HBOR provoditi ovaj financijski instrument putem izravnog financiranja, s ciljem podržavanja investicija u javnu i poslovnu infrastrukturu koja će donositi prihode od pružanja usluga. Ukupno je dostupno 172 milijuna eura za plasman korisnicima kredita, pri čemu Europski fond za regionalni razvoj pokriva polovicu, dok drugu polovicu pokriva HBOR. Minimalni iznos kredita je 100.000 eura, dok je maksimalni 10 milijuna eura.

Oprost dijela kredita od strane države može doseći do polovine, potičući ulaganja u zelenu tranziciju i pristupačnu društvenu infrastrukturu.