Rast prosječne plaće u Hrvatskoj ponovno zabilježen

21.08.2023

Rast prosječne plaće u Hrvatskoj pokazuje ekonomsku dinamiku i utjecaj na životni standard, a ovih mjeseci čini se kako sve ide na bolje. Prema nedavnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u lipnju je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1.150 eura po zaposlenom u tvrtkama, što predstavlja rast od 12,4 % nominalno i 4,5 % realno na godišnjoj razini.

Najviše prosječne plaće zabilježene su u zračnom prijevozu, dosežući 1.943 eura, dok su najniže bile u proizvodnji odjeće, s iznosom od 742 eura. Također, medijalna neto plaća za lipanj iznosila je 991 euro, što znači da je polovina zaposlenih primala manje, a polovina više od tog iznosa.

Rast prosječne plaće u Hrvatskoj:

Što se tiče bruto plaća, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za lipanj iznosila je 1.590 eura, što predstavlja rast od 1,8 % nominalno i 0,9 % realno u usporedbi s prethodnim mjesecom. Na godišnjoj razini, prosječna bruto plaća je porasla za 14,1 % nominalno i 6 % realno.

U lipnju su zaposleni prosječno radili 175 sati, što je smanjenje od 4,4 % u odnosu na svibanj. Prosječna neto plaća po satu za lipanj iznosila je 6,44 eura, što je povećanje od 5,7 % u odnosu na svibanj i 12,2 % u odnosu na lipanj prethodne godine. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.123 eura, što je povećanje od 11,9 % nominalno i 1,8 % realno u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Statistički podaci za lipanj pružaju uvid u dinamiku plaća u Hrvatskoj, ističući raznolikost plaća među različitim sektorima. Rast prosječne neto i bruto plaće na godišnjoj razini ukazuje na stabilnost i ekonomsku dinamiku zemlje. Međutim, važno je naglasiti da postoji prostor za poboljšanje u ravnoteži plaća, kao što sugerira razlika između prosječnih i medijalnih plaća.

Ovi podaci također sugeriraju važnost praćenja i analiziranja plaća kako bi se osiguralo da rast ekonomije koristi svim slojevima društva. S obzirom na promjenjive ekonomske uvjete, održavanje ovih pozitivnih trendova zahtijeva pažljivo planiranje i političke mjere koje će podržati rast plaća i životni standard građana u Hrvatskoj.

Unatoč pozitivnim trendovima, važno je imati na umu da su ekonomske prilike promjenjive, te da je održavanje ovog rasta i dalje izazov. Nadalje, razlika između prosječnih i medijalnih plaća ukazuje na potrebu za boljom distribucijom plaća kako bi se osigurala pravednija raspodjela ekonomske dobiti.