Rad u mirovini. Financijska sigurnost starijih osoba.

20.03.2023

Rad u mirovini nije velika novost u našoj državi, međutim prema istraživanju Hanfe čak 40 % Hrvata planira nastaviti raditi u starosti. Dio građana planira se u starosti osloniti na financije drugih članova obitelji. Hrvatska se svrstava među zemlje Europske Unije s najstarijom populacijom što svakako ukazuje na nepovoljne geografske trendove. Ova situacija odražava se i na kreditnu sposobnost građana u državi. S obzirom na starenje stanovništva manje je kreditno sposobnih građana koji su u mogućnosti obvezati se na dugoročni kredit, posebno kada se radi o stambenim kreditima.

Ovo pitanje važno je i radi stambenog zbrinjavanja s obzirom na to da velika većina starijih osoba nema namjeru niti želju starost proživjeti u domu za starije osobe. Značaj adekvatnog mirovinskog i socijalnog sustava skrbi za starije osobe postaje sve važniji. Hrvatski mirovinski sustav razmjerno je kompleksan s obzirom na to da ga čine tri stupa, prvi obavezni stup međugeneracijske solidarnosti, drugi obavezni stup kapitalizirane štednje te treći dobrovoljni stup kapitalizirane štednje, uz brojna specifična izuzeća, prava, postupke, institucije, itd.

Planiranje mirovine

Za osobe koje su u fazi aktivnog planiranja mirovine ili se spremaju odlučivati o izboru mirovine vrlo je važno da su informirane o strukturi i funkcioniranju sustava mirovinskog osiguranja te mogućnostima i pravima koje imaju i mogu ostvariti u njegovu okviru kako bi mogle donijeti najprimjereniju odluku o mirovinskoj štednji.

Rad u mirovini:

Također, bilo bi idealno o ovim pitanjima misliti već

u mnogo ranijoj fazi života, posebno ako u obzir uzmemo želju većine građana za posjedovanjem vlastitog doma.

U idealnom scenariju, građani bi već nakon nekoliko godina radnog staža podigli kredit za nekretninu te bi ga otplatili dok su još radno sposobni. Nakon toga, u starosti više ne bi imali značajna davanja te bi se mogli opustiti i živjeti od svoje mirovine bez potrebe za daljnjim radom.

Hanfa je u tijeku 2022. godine provela nacionalno reprezentativno anketno ispitivanje financijske pismenosti osoba pred mirovinom i u mirovini. Naglasak je stavljen na mirovinsku pismenost, korištena prava iz mirovinskog sustava te očekivanja o mirovini.

Upitnik za ispitivanje financijske pismenosti napravljen je prema metodologiji Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD) uz prilagodbu i izmjene s naglaskom na područje financijskih usluga, posebno mirovinske štednje. U ispitivanju je sudjelovalo tisuću ispitanika u dobi od 50 do 65 godina, a mjerene su tri komponente financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje te odnos prema novcu.

Ukupna ocjena financijske pismenosti građana u dobi od 50 do 65 godina iznosila je 12,2 od maksimalnih 20 bodova. To pokazuje kako su ispitanici u prosjeku dali točan, odnosno poželjan odgovor na ukupno 61 % postavljenih pitanja, što je za 2 postotna boda više od financijske pismenosti svih punoljetnih građana Hrvatske prema ispitivanju OECD-a iz 2019.

Rad u mirovini kao izvor prihoda

Prema istraživanju, 24 % ispitanika dodatne izvore prihoda dobiva od daljnjeg rada iako su u mirovini. Samo 5 % ispitanika oslanja se na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Također, 5 % osoba u mirovini oslanja se na stalni prihod od financijske ili nefinancijske imovine, a dodatnih 5 % na povremeni prihod od njihove prodaje. No unatoč tim više ili manje dostupnim mogućnostima za dopunu primanja iz obveznog mirovinskog sustava gotovo 41 % ispitanika u mirovini se mora financijski dodatno oslanjati na svoju obitelj.

Podatci Eurostata kažu da je Hrvatskoj 2022. godini udio osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji bio 22,5 % te je samo pet zemalja Europske unije imalo veći udio osoba starijih od 65 godina, dok je prosjek Europske unije 21,1 %.