Postoji li mogućnost da će u budućnosti fizički novac nestati?

15.04.2024

Da bi fizički novac u budućnosti mogao nestati jedna je od pretpostavki poznatog futurologa Lassea Jonassona. Svaka organizacija teži istaknuti se i prilagoditi se dinamičnom tržištu koje je u proteklih nekoliko godina značajno promijenilo svoje obrise pod utjecajem umjetne inteligencije (AI). Na poslovnoj konferenciji Future Tense, koja će se održati 15. svibnja u Zagrebu, Jonasson će istražiti utjecaj tehnoloških inovacija na oblikovanje organizacija.

Futurolog ističe da tehnologija predstavlja ključni alat za digitalnu transformaciju, no naglašava da je upravljanje promjenama ključno za uspjeh. Prema njemu, ključna komponenta koja razlikuje digitalnu promjenu od digitalnog uspjeha leži u razumijevanju ljudskog faktora – kulture, strahova i nadanja. Primjerice, tehnologija poput prepoznavanja lica za otključavanje telefona ili identifikaciju zjenice već postoji, no Jonasson naglašava potrebu za razvojem drugih metoda koje osiguravaju jednostavno korisničko iskustvo uz očuvanje sigurnosti, posebno u kontekstu plaćanja.

Razmišljajući o naprednijim tehnološkim konceptima poput Neuralinka, vidi potencijal u čitanju misli kako bi se omogućila učinkovitija komunikacija, posebno za ljude s različitim poteškoćama u izražavanju. Futurolog primjećuje da u nordijskim zemljama fizički novac postaje sve manje prisutan, dok se u drugim dijelovima svijeta taj proces odvija sporije.

Postoji li mogućnost da će u budućnosti fizički novac nestati?

Kada je riječ o bankama, Jonasson upozorava na nove izazove koje donosi posvemašnja digitalna transformacija.

Izražava zabrinutost zbog mogućnosti gubitka izravnog kontakta s korisnicima te naglašava potrebu da banke razumiju rizike i pronađu načine kako bi odgovorile na promjene u poslovnom okruženju. Također razmatra potencijalne implikacije digitalnih valuta na tradicionalne bankarske modele, ističući izazove u izgradnji povjerenja unutar decentraliziranih poslovnih modela. Unatoč digitalizaciji, Jonasson vidi koristi u fizičkoj prisutnosti banaka te predviđa da će se banke vjerojatno usmjeriti na razvoj poslovnih modela koji će omogućiti jače povezivanje s lokalnim zajednicama, čime bi mogle ostvariti značajne prednosti.

Naglašava da iako postoji očit rizik od hakiranja bankarskog sustava, velike količine novca ulažu se u prevenciju takvih napada. Govoreći o kriptovalutama, Jonasson ističe da su rizici prisutni, ali ističe Bitcoin kao primjer kriptovalute koja je na tržištu od 2008. godine i pokazala se vrlo otpornom na hakiranje.

Jonasson smatra da su bojazni od gubitka radnih mjesta zbog umjetne inteligencije (AI) pretjerane. Prema njemu, emocije bi trebalo koristiti proaktivno, a umjetna inteligencija donosi strukturalne promjene. Ističe da umjetna inteligencija neće zamijeniti vaš posao, već će zamijeniti one koji su izvrsni u korištenju AI-a. Prema njemu, ključno je fokusirati se na to kako možemo naučiti koristiti AI kako bismo unaprijedili svoj rad. Jonasson primjećuje da su banke proteklih godina digitalizirale mnoge poslove, što je rezultiralo gubitkom radnih mjesta, ali su istovremeno stvorile nova radna mjesta za ljude s novim vještinama.