Oporavak tržišta i uspon obveznica

25.12.2023

U sjeni oporavka tržišta, ističe se neobičan fenomen – uspon obveznica koji privlači pažnju štediša i malih ulagača diljem svijeta. Unatoč primjetnom oporavku u posljednjem tromjesečju, većina svjetskih burzovnih indeksa završila je prošlu godinu duboko u negativnom području.

U medijima, bilo domaćim ili stranim, dionice su često istaknute, dok su druge, nominalno manje poznate klase imovine stavljene u drugi plan. Barem je tako bilo do nedavno, jer su nedavne inicijative ministarstva financija usmjerile pažnju prema – obveznicama. Tj. prema dužničkim vrijednosnim papirima, obuhvaćajući sve srodne instrumente, bez obzira na rok dospijeća. Bez obzira na to, ta kategorija odjednom je postala popularna među štedišama i malim ulagačima, nakon što je dugo vremena bila u sjeni. I to ne samo u Hrvatskoj.

Ilustraciju rastućeg interesa za obveznice, trezorske zapise i druge vrste dužničkih vrijednosnih papira možemo pronaći izvan hrvatskih granica. Radnja se odvija u Zurichu, u ožujku ove godine, tijekom eskalacije bankarske krize u Kaliforniji, koja je progutala nekoliko američkih banaka i narušila ugled poznate banke Credit Suisse. Pod teretom masovnog egzodusa klijenata, što je rezultiralo gubicima u iznosu milijardi dolara imovine, Credit Suisse je u ožujku doživio svoj konačni pad. Švicarske vlasti su, suočene s pragmatičnim izazovima, organizirale pregovore koji su rezultirali njegovim nepovratnim odlaskom u povijest.

Oporavak tržišta i uspon obveznica:

Međutim, preuzimanje je u značajnoj mjeri financirano vlasnicima AT1 (“Additional Tier 1”) obveznica, specifičnog instrumenta koji pripada kategoriji CoCo (“contingent convertible”).

Još jednostavnije rečeno, uz odobrenje švicarskog regulatora (FINMA), vlasnici obveznica su sudjelovali u pokrivanju dijela troškova preuzimanja u visini od 17 milijardi dolara. Iz toga proizlazi dramatičan porast prinosa na nominalno rizičnije obveznice uglednih financijskih institucija, privremeno premašujući 15%.

Manje od osam mjeseci kasnije, isti UBS koji je prethodno iskoristio mehanizam AT1, izdao je vlastite CoCo obveznice u iznosu od 3,5 milijardi dolara. Potražnja je bila izuzetno visoka – deseterostruko veća od ponuđenog iznosa (što je rezultiralo smanjenjem početno predviđenog prinosa od 10% na jednoznamenkaste postotke). Ovaj scenarij pruža jasnu sliku trenutačnih apetita ulagača za obveznicama.

U ovom konkretnom slučaju, zainteresirani investitori su ponudili više od 36 milijardi dolara za obveznice, ističući dvije ključne odredbe: nedopustivost anuliranja obveznica (samo konverzija u dionice) i fiksni prinos od 9,25% tijekom pet godina (tehnički gledano, obveznice nemaju dospijeće, već su opozive nakon pet godina).

Iako ovo predstavlja ekstremni primjer (visoki prinosi proporcionalni su potencijalnom riziku), investitori diljem svijeta sve više pronalaze utočište u obveznicama kao sigurnom prinosnom instrumentu u turbulentnim vremenima. Za razliku od drugih financijskih instrumenata, dužnički vrijednosni papiri jamče određeni prinos, unutar binarnog okvira – ili sve ili ništa, u slučaju bankrota izdavatelja (uz napomenu da je priča nešto složenija, ali nije fokus ovog izvješća).