Najavljen rast realnih neto plaća u skoroj budućnosti

04.09.2023

Rast realnih neto plaća koji se očekuje do kraja godine iznosi do 5 %, prema najnovijim informacijama iz HUP-a.

Hrvatski turizam stječe značajnu konkurentsku prednost;

snažan rast stvarnih prihoda od 2,9 % u srpnju u sektoru maloprodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine
nakon prosječnog rasta od 1,7 % tijekom prvog polugodišta 2023. godine, uz potpuno ukidanje pandemijskih ograničenja na glavnim tržištima u usporedbi s prvom tromjesečju prethodne godine
značajan porast broja smještajnih kapaciteta

Ovu najavu donosi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svojoj najnovijoj analizi.

U drugoj polovici godine očekuje se nastavak snažnog oporavka stvarnih neto plaća, prognoziranog na 4-5 % godišnje, posebno izraženog u javnom sektoru, uz rastuće socijalne transfere. Također, podignuta je procjena prosječnog rasta zaposlenosti ove godine na 2,7 %, što je omogućeno jačim priljevom imigranata i intenzivnijom ekonomskom aktivnošću.

Rast realnih neto plaća:

Nadalje, očekuje se ubrzanje rasta investicija od 7,0 %, potaknuto dostupnošću sredstava iz EU fondova u iznosu od 4 milijarde eura ili 5,5 % BDP-a, poboljšanjem uvjeta financiranja i integracijom tvrtki u globalne lance vrijednosti.

Sve te čimbenike prate značajna ulaganja u produktivnost, kako ističe HUP.

Unatoč tome što se može činiti da su razlozi za zabrinutost brojni, ne smijemo zaboraviti da se pogoršanje poslovne klime u našim glavnim trgovinskim partnerima poput Njemačke i Italije, koje ulazi u recesijske vode, kombinira s ozbiljnim problema u financijskom sektoru eurozone te nesigurnošću na tržištima energenata.

Sve te čimbenike treba uzeti u obzir jer ukazuju na daljnje oslabljivanje izvoza. Iako se većina nadala da će pad cijena energenata pozitivno utjecati na ekonomiju, trebamo biti svjesni da će agregatna potražnja u eurozoni kasnije ove godine vjerojatno osjetiti negativan utjecaj s obzirom na brzi rast referentnih kamatnih stopa od 425 baznih bodova u samo jednoj godini, smanjenje potpora za energetski sektor te najave strožih fiskalnih pravila.

Osim toga, nagli porast kamatnih stopa ima nepovoljan utjecaj na sklonost za ulaganje i daljnji rast produktivnosti. Nakon što je turizam dominirao i u povoljno utjecao na uvjete financiranja u ekonomskim izgledima za ovu godinu, Hrvatska će se u 2024. godini sve više identificirati s ekonomskom situacijom u eurozoni. Analitičari smanjuju svoje procjene rasta BDP-a za samo 0,5 % zbog različitih razloga koje HUP ističe.

Važno je napomenuti da postoje i negativni rizici koji mogu proizaći iz ponovnog uspona energetske krize, geopolitičkih nestabilnosti, moguće recesije u eurozoni u drugoj polovici ove godine, konstantno visoke inflacije, strogih mjera centralnih banaka, fluktuacija na financijskim tržištima i pogoršanja uvjeta financiranja, upozoravaju iz HUP-a.