Nadzor nad bankama: Tko prati rad svake banke?

02.05.2022

Nadzor nad bankama znači da centralne banke ( i specijalizirane supervizorske ustanove ako postoje) nadgledaju poslovanje bankovnog sistema. Nadzor banki je neophodan budući da su one osnovne ustanove putem kojih se provodi monetarno-kreditna politika, apsorbiranje novčanih i investicijskih fondova i alokacija društvene akumulacije. Nadzor rada banki realizira se praćenjem, kontrolom i korigiranjem strukture poslovnog bankarstva.

Nadzor nad bankama ima 2 cilja

a) stalno poboljšavanje performansi i strukture poslovnog bankarstva

b) održavanje zadovoljavajuće razine stabilnosti i povjerenja u bankovne ustanove

Što je u središtu nadzora?

1. pitanja vlasništva i upravljačke strukture

2. konkurentski odnosi banaka

3. bilancna struktura

4. kreditna, likvidna i solventna sposobnost

Koja su glavna područja nadzora?

1. stabilnost bilance banaka

2. zaštita depozitnih resursa

3. solventnost i likvidnost banaka

Također, postoje još neki elementi koji zahtijevaju nadzor, a to su mikrokreditna politika banaka, njihova poslovna strategija i politika. Vrši se nadzor i nad namjenskim korištenjem novokreiranih novčanih sredstava jer centralna banka zbrinjava sistem poslovnih banaka svježim kontingentima novca i kredita.

Nadzor nad bankama:

Insolventnost – nesposobnost za plaćanje, financijsko stanje u kojem poduzeće ili druga pravna ili fizička osoba nije u mogućnosti podmiriti obveze plaćanja u rokovima njihova dospijeća.

Nadzor nad bankama obavlja se prema osnovnim principima metodološke racionalizacije, neprekidnog neophodnog nadzora uvijek pazeći na to da svaka banka zadrži određenu razinu poslovne autonomije. Od metodoloških pristupa u nadzoru su najpoznatije povremene precizne procjene kreditne sposobnosti, neposredni pregledi bilanci banaka, zahtjevi da banke prezentiraju izvještaje o poslovanju, praćenje osiguranja likvidnosti i solventnosti banaka te analiza općih performansi banaka.

Katkada se koriste i više razine nadzora

Više razine nadzora koriste se u slučajevima onih banki koje često koriste kredite za likvidnost kod centralne banke ili kod onih koje se nalaze na samoj granici insolventnosti. Ovakav pojačani nadzor vrši se i kada su banke sklone formiranju relativno niskih stopa kapitala, visokih proporcija rizika i kada ne primjenjuju sheme osiguranja svojih depozita.