Na Wall Streetu su burzovni indeksi porasli i prošloga tjedna

20.05.2024

Na Wall Streetu su burzovni indeksi porasli i prošloga tjedna, četvrti tjedan zaredom, dostižući rekordne razine. Na europskim burzama cijene dionica blago su pale s rekordnih razina. Dow Jones je na Wall Streetu porastao za 1,2 %, dosegnuvši 40.003 boda. S&P 500 se povećao za 1,5 % na 5.303 boda, dok je Nasdaq indeks skočio za 2,1 %, dosegnuvši 16.685 bodova.

Porast indeksa četvrti tjedan zaredom i dostizanje rekordnih razina uglavnom se pripisuju optimizmu ulagača da će inflacija u SAD-u ubuduće oslabiti, što bi moglo omogućiti američkoj središnjoj banci smanjenje kamatnih stopa. Prošloga je tjedna objavljeno da su potrošačke cijene u travnju porasle nešto manje od očekivanog.

Zbog toga su ponovno oživjele spekulacije da će američka središnja banka dvaput smanjiti kamatne stope u drugoj polovici godine, u rujnu i prosincu, svako smanjenje za 0,25 postotnih bodova. Međutim, inflacija je i dalje znatno iznad Fedove ciljne razine od 2 %, a novi podaci pokazuju da su proizvođačke cijene u travnju porasle više nego što se očekivalo. To bi moglo dovesti do daljnjeg rasta potrošačkih cijena u narednim mjesecima. Osim toga, čelnici Feda ponavljaju da nisu uvjereni da je inflacija pod kontrolom i da ne planiraju žuriti sa smanjenjem kamata.

Na Wall Streetu su burzovni indeksi porasli:

Zbog toga se postavlja pitanje koliko su tržišne procjene o smanjenju kamatnih stopa zaista realne. Na početku godine špekuliralo se da će Fed smanjiti kamate barem pet puta u ovoj godini, ukupno za 1,5 postotnih bodova.

“Čini se da su svi usredotočeni na to što bi Fed mogao ili neće učiniti, s obzirom da smo godinu započeli s očekivanjima o mogućih šest smanjenja kamatnih stopa, a sada su ta očekivanja smanjena na jedno do dva smanjenja,” kaže Silas Myers, direktor u fondu Mar Vista Investment Partners.

Na europskim burzama prošloga tjedna trgovalo se oprezno, pa su indeksi skliznuli s rekordnih razina koje su dosegnuli tjedan dana ranije. Londonski FTSE oslabio je za 0,2 % na 8.420 bodova, dok je frankfurtski DAX pao za 0,4 % na 18.704 boda, a pariški CAC za 0,6 % na 8.167 bodova.

Blagi pad cijena dionica na europskim burzama sugerira da su ulagači u Europi oprezni. Ovo bi moglo utjecati na hrvatske ulagače da budu konzervativniji i pažljiviji u svojim ulaganjima, posebno u kontekstu europskog tržišta. Spekulacije o mogućem smanjenju kamatnih stopa od strane američke središnje banke mogle bi imati dvosmjerni učinak. Ako Fed doista smanji kamatne stope, to bi moglo potaknuti daljnji rast na američkom tržištu, što bi moglo pozitivno utjecati i na europske ulagače. Međutim, s obzirom na to da je inflacija u SAD-u još uvijek visoka, postoji neizvjesnost oko toga koliko su te spekulacije realne. Ova neizvjesnost može pridonijeti volatilnosti na tržištima.

S obzirom na sve navedeno, hrvatski i europski ulagači možda će morati prilagoditi svoje strategije ulaganja kako bi se nosili s trenutnim tržišnim uvjetima. To može uključivati diversifikaciju portfelja, ulaganje u sigurnije ili manje rizične imovine te praćenje globalnih ekonomskih pokazatelja i politika središnjih banaka.