Iako je došlo do rasta plaća, čini se da Hrvati manje troše

05.08.2024

Hrvati manje troše bez obzira na to što su se plaće u posljednje vrijeme povećavale, a zabilježen je i pad industrijske proizvodnje. Taj je pad u lipnju iznosio 8,3 % u odnosu na prošlu godinu što je ozbiljan pokazatelj problema u hrvatskoj ekonomiji. Također, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u lipnju zabilježila najveći pad prometa u maloprodaji među članicama EU-a i eurozone, od 2,7 % u odnosu na svibanj. To je najveći pad potrošnje od travnja 2022.

Hrvatska udruga poslodavaca ističe da je takav pad industrijske proizvodnje najgori od vremena pandemijskog lockdowna, a lipanj je već sedmi uzastopni mjesec pada. Štoviše, pad u lipnju bio je znatno veći nego u svibnju, kada je iznosio 3,3 %.

U ovom kontekstu, Nitor Grupa može ponuditi rješenja kroz povoljne kreditne linije. Povoljni krediti mogu pomoći poduzećima da prebrode trenutne ekonomske izazove, ulažu u modernizaciju i povećaju proizvodne kapacitete. Uz pristup kreditima kakve nudimo, poduzeća mogu stabilizirati svoje poslovanje, zadržati radna mjesta i pripremiti se za budući rast. Financijska podrška ovog tipa može biti ključna za prevladavanje trenutne krize, poticanje potrošnje i jačanje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj.

Čini se da Hrvati manje troše:

Iako potrošnja raste već 15 mjeseci zaredom na godišnjoj razini, primjetno je njezino usporavanje. U svibnju je rasla stopom od 8,4 %, a u lipnju 5,5 %.

Na kvartalnoj razini, rast prometa u maloprodaji smanjio se s 8,6 % u prvom tromjesečju na 7,5 % u drugom. Usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da povećanje plaća u 2024. godini ne dovodi do veće potrošnje, jer su ljudi oprezniji pri trošenju novca. Očekuje se nastavak ovog trenda do kraja godine. Pad industrijske proizvodnje mogao bi negativno utjecati na robni izvoz i ukupni BDP.

Hrvatska udruga poslodavaca podržava inicijativu ministra financija Marka Primorca za rebalans proračuna kako bi se ograničili rashodi i stabilizirale državne financije. Važno je održati deficit opće države na 2,6 % BDP-a zbog potencijalnih negativnih rizika za rast uslijed pada proizvodnje, izvoza i potrošnje, prenosi Poslovni dnevnik.

Hrvatska je jedna od rijetkih članica istočne Europe koja nije bila u proceduri prekomjernog deficita, što je važno za očuvanje investicijskog kreditnog rejtinga. Zbog mogućih vanjskih utjecaja koji mogu usporiti rast BDP-a i smanjiti punjenje proračuna u drugoj polovici godine, važno je pravovremeno napraviti rebalans proračuna, upozoravaju poslodavci.

odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak odlomak

Hrvatska već 15 godina bilježi investicije ispod prosjeka EU-a, pa Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predlaže zadržavanje investicijskih planova tijekom rebalansa kako bi se iskoristio novac iz EU fondova i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Smanjenje rashoda na investicijama imalo bi negativan utjecaj na budući rast BDP-a i produktivnost zemlje.

Poslodavci također smatraju da plaće ne bi trebale rasti iznad nominalne stope rasta BDP-a te bi bilo poželjno da stagniraju ili rastu selektivno, temeljem radnog učinka. HUP kritizira Vladu zbog povećanja mase plaća u javnom sektoru na 13 % BDP-a, što nije bilo povezano s efikasnošću ni rezultatima. Pozivaju na smanjenje birokracije i optimiziranje javnog sektora kako bi se smanjio udio mase plaća u BDP-u.

HUP također podsjeća na preporuku Europske komisije da ukupna masa plaća mora biti niža u odnosu na BDP, dok zaposlenici moraju biti dobro plaćeni.