Hrvati najviše štede u nekretninama i gotovini

15.07.2024

Hrvati najviše štede u nekretninama i gotovini

15.07.2024

Hrvati najviše štede u nekretninama i gotovini, a neki drugi oblici štednje još im uvijek nisu toliko primamljivi iako u njima postoji potencijal. Financijsko bogatstvo građana Hrvatske raslo je sporije nego u ostatku istočne Europe, ali je u skladu s globalnim stopama rasta.

U proteklih 20 godina, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je po stopi od 6% godišnje, dok je prosjek u istočnoj Europi bio 10%. Ova razlika djelomično objašnjava zašto hrvatska kućanstva imaju dvostruko više stvarne imovine (poput nekretnina) u odnosu na financijsku imovinu (poput štednje i ulaganja).

U usporedbi, u istočnoj Europi stvarna imovina je u prosjeku 1,3 puta veća od financijske imovine. Horvath predviđa da će se u sljedećih pet godina stopa rasta financijskog bogatstva u Hrvatskoj ubrzati na 7% godišnje, dok će za istočnu Europu ta stopa biti 8% godišnje.

Hrvati najviše štede u nekretninama i gotovini:

Hrvatska se razlikuje od ostatka Istočne Europe po strukturi svog financijskog bogatstva. U Hrvatskoj, dugoročne investicije poput životnih osiguranja i mirovinske štednje čine oko 40% financijskog bogatstva, dok u Istočnoj Europi čine 31%.

U BCG-u predviđaju da će ovaj udio u Hrvatskoj rasti, dok će u Istočnoj Europi ostati isti ili opadati globalno. Od 2018. do kraja 2023. godine, financijsko bogatstvo građana u Hrvatskoj raslo je po stopi od 7,2% godišnje i približilo se 0,1 bilijunu dolara. Hrvatska sada ima 2,1% financijskog bogatstva regije Istočne Europe.

Detaljnija analiza pokazuje zašto financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raste sporije. Hrvatski građani drže veći udio svoje imovine u gotovini i depozitima nego što je to slučaj u Istočnoj Europi ili globalno. Istovremeno, obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje dugoročno mogu donijeti veće prinose, manje su prisutne u portfeljima hrvatskih građana.

Zbog većeg udjela dugoročnih investicija poput životnih osiguranja i mirovinske štednje, hrvatsko gospodarstvo je stabilnije, što pomaže održivom gospodarskom rastu. Međutim, činjenica da građani drže više svoje imovine u gotovini i depozitima, a manje u obveznicama, investicijskim fondovima i dionicama, može usporiti taj rast jer manje novca ide u produktivne investicije.

To znači da Hrvati dugoročno ne ostvaruju maksimalne moguće prinose na svoje štednje, što može negativno utjecati na njihov životni standard. Iako povećanje financijskog bogatstva može poboljšati životni standard, potrebno je više ulagati u raznovrsne financijske instrumente kako bi se dugoročno osigurali veći prinosi i bolja kvaliteta života.