Hoće li Fed zaustaviti ciklus monetarnog zaoštravanja?

14.08.2023

Ciklus monetarnog zaoštravanja obilježio je jučerašnje kretanje na svjetskim burzama, potaknut neizvjesnošću oko američke inflacije. Okvirno oko 9:30 sati, pan-europski indeks Stoxx 600 zabilježio je smanjenje od 0,44 %. Londonski Ftse indeks smanjio se za 0,57 % na 7.574 bodova, frankfurtski DAX se spustio za 0,26 % na 15.955 bodova, a pariški CAC smanjio se za 0,5 % na 7.396 bodova.

Značajno među pojedinačnim dionicama, UBS, najveća švicarska banka, porasla je za 4,2 % nakon što je objavila svoju neovisnost o pomoći likvidnosti vlade. Taj korak povezan je s preuzimanjem od strane Credit Suisse-a nakon prethodnih financijskih izazova.

Što se tiče američke inflacije, indeks potrošačkih cijena u srpnju je pokazao godišnji rast od 3,2 %, neznatno niži od očekivanih 3,3 %. Međutim, ta umjerenost inflacije nije uspjela umiriti ulagače, s obzirom na prisutne brige o uporno visokoj baznoj cijeni inflacije, koja je u srpnju dostigla 4,7 %. Ta neizvjesnost bacila je sumnju na to hoće li Federalne rezerve zaista zaustaviti svoj ciklus monetarne zatezne politike i razmotriti sniženje kamatnih stopa iduće godine.

Ciklus monetarnog zaoštravanja:

U usporedbi s srpnjem 2022., opća stopa inflacije blago se povećala s 3,0 % na 3,2 %, prvenstveno zbog manjeg utjecaja baznog razdoblja cijena energije u usporedbi s prethodnim mjesecom.

Očekuje se daljnje slabljenje tog baznog razdoblja u kolovozu, što bi moglo rezultirati većom godišnjom stopom ukupne inflacije. Unatoč tome, veću pažnju sudionika tržišta i nositelja monetarne politike privukla je bazna inflacija. Bez energije i hrane, potrošačke cijene porasle su 4,7 % godišnje, čime su kontinuirano nadmašivale opću stopu pet mjeseci zaredom. Međutim, usporavanje bazne inflacije na godišnjoj razini nastavilo se već četvrti mjesec zaredom (u lipnju 4,8 % godišnje), a u srpnju se spustilo na najnižu razinu od listopada 2021. – objasnili su analitičari RBA-a.

Analitičari RBA-a također navode da ublažavanje inflacijskih pritisaka zajedno sa stabilnim gospodarskim rastom i otpornim tržištem rada povećavaju nade sudionika na tržištu da će se američko gospodarstvo izbjeći izraženiji usporavanje gospodarske aktivnosti. No dodaju da je činjenica da će radi postizanja ciljane razine inflacije uz održavanje stabilnosti cijena biti potrebno dulje vrijeme zadržavati restriktivnost monetarne politike.

Na deviznim tržištima, indeks dolara, koji mjeri performanse SAD-a nasuprot šest najvažnijih svjetskih valuta, blago se ojačao na 102,54 boda u usporedbi s prethodnim danom. Ovo je označavalo četvrti uzastopni tjedan rasta od početka tjedna.

Istovremeno, euro je porastao za 0,08 % naspram dolara, dosegnuvši 1,0988 dolara, dok je jen oslabio na najnižu razinu u šest tjedana naspram dolara, na 144,89 jena prema dolaru. Pad jena od 2 % tijekom tjedna i približavanje ključnoj psihološkoj granici od 145 jena prema dolaru izazvalo je zabrinutost među trgovcima valutama u vezi moguće intervencije japanskih monetarnih vlasti. Ovaj se scenarij odvijao kako su investitori interpretirali odluku Banke Japana da dopusti povećanje prinosa na državne obveznice kao sredstvo za održavanje negativnih kamatnih stopa duže vremensko razdoblje, umjesto kao znak značajnih promjena u Japanskoj monetarnoj politici.