Četverodnevni radni tjedan

11.04.2022

Četverodnevni radni tjedan tema je o kojoj se u posljednje vrijeme govori sve više, a mnogi zaposlenici bi voljeli isprobati tu opciju. Iako u Hrvatskoj takva praksa zapravo nije prisutna te se i dalje u najvećem broju slučajeva radi 5 dana u tjednu, često i 6 – ljudi postaju sve zainteresiraniji za ovakav način rada. No, ovakav koncept rada također ima svoje nedostatke kao i onaj petodnevnog radnog tjedna.

Zanimljiv je podatak da je 86% Islanđana već počelo raditi na kraće radno vrijeme ili je steklo pravo pregovarati o toj mogućnosti. To se dogodilo nakon studije koja je pokazala da je kraći radni tjedan smanjio stres i izgaranje kod zaposlenika bez žrtvovanja produktivnosti.

Četverodnevni radni tjedan u svijetu

Do sada su četverodnevni radni tjedan u svijetu većinom uvodile tehnološke tvrtke što zapravo ne čudi budući da se radi o tvrtkama prvacima inovacija. Ono što se mora napomenuti jest to da se ovakav tip radnog tjedna može tumačiti na više načina pa se zato neke tvrtke odlučuju za 40 radnih sati u 4 dana radnog tjedna, a neke za 32 radna sata unutar 4 radna dana. Ono što povezuje sve tvrtke to je da se posao mora obaviti kao i kada je radni tjedan trajao 5 dana, dakle ne smije doći do smanjenja produktivnosti.

Ovakav pristup radu mnogi zaposlenici odobravaju budući da dobivaju još jedan dodatan slobodan dan. Negativnost koja se povezuje s ovakvim radnim tjednom to je što radnici moraju biti fokusiraniji i brži kako bi sav posao stigli obaviti na vrijeme. Ipak, čini se kako bi većina zaposlenika radije obavila više posla u 4 dana kako bi potom ostala 3 mogli iskoristiti za vlastite potrebe, odmor i uživanje. Četverodnevni radni tjedan osobito je privlačan zaposlenim roditeljima koji na ovaj način imaju više vremena za bavljenje svojom djecom što posljedično dovodi do većeg zadovoljstva.

Četverodnevni radni tjedan:

Organizacija 4 Day Week Global Andrewa Barnesa, koja radi sa sveučilišnim istraživačima na testiranju četverodnevnog tjedna u različitim industrijama, promiče model 100/80/100 što znači 100 % produktivnost u 80 % vremena uz 100 % plaće.

Najveći doprinos menadžera obično je smanjenje broja i duljine sastanaka. Kada istu količinu posla (ili još veću) stisnete u manje vremena, posao se intenzivira.

Helen Delaney (Sveučilište Auckland) i Catherine Casey (Sveučilište Loughborough) bavile su se proučavanjem novozelandske tvrtke koja je testirala četverodnevni tjedan 2018. godine. Zaposlenici su uzimali kraće pauze i općenito manje su vremena trošili na „kave“ te su se radije vraćali za radne stolove kako bi stigli obaviti sav posao. Neki su zaposlenici uživali u “uzbudljivom i snažnom ritmu”, dok su drugi smatrali da “hitnost i pritisak uzrokuju povišenu razinu stresa”, zbog čega im je potreban dodatni slobodan dan za oporavak.

Pandemija i njezin utjecaj na razmišljanje zaposlenih osoba

Neminovno je da je pandemija COVID-19 pogoršala psihičko zdravlje cijelog svijeta. Godinu dana nakon pojave bolesti, web stranica za oglase za posao Indeed anketirala je zaposlene osobe te su rezultati ankete bili poražavajući – čak polovica ispitanika rekla je da osjeća sindrom izgaranja, a dvije trećine njih reklo je da se izgaranje povećalo tijekom pandemije. Upravo ovo stanje dovelo je do toga da sve više kompanija dobro razmisli o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna.